Odlukom Vlade Republike Hrvatske, koja se donosi ovog četvrtka, otvaraju se vrata značajnom poboljšanju kvalitete stanovanja kroz nove programe sufinanciranja ugradnje dizala i uređenja pročelja. Prema novom Zakonu o upravljanju i održavanju zgrada, država prepoznaje problem otežane pokretljivosti u starijim objektima, što posebno pogađa osobe s invaliditetom, starije građane i roditelje s malom djecom. Za ove namjene u tekućoj je godini predviđeno dva milijuna eura, dok će se taj iznos u idućoj godini povećati na tri milijuna eura.
Pravo na prijavu za ugradnju dizala ostvaruju zgrade koje imaju najmanje tri kata ili barem jednog suvlasnika s utvrđenim invaliditetom. Ključni preduvjet za ulazak u program je da fizičke osobe drže više od polovice vlasničkih dijelova zgrade te da postoji natpolovična suglasnost svih suvlasnika. Uz to, stanari moraju imati izrađen glavni projekt i osigurana vlastita sredstva za sudjelovanje u troškovima, s obzirom na to da država fiksno pokriva jednu trećinu investicije. Ukupni troškovi za stanare mogu biti i znatno niži ako se u projekt uključe jedinice lokalne samouprave, koje mogu sufinancirati i do dvije trećine radova. Primjerice, kod investicije od 60.000 eura, uz maksimalnu potporu grada i države, suvlasnici bi mogli platiti svega 20.000 eura.
Odabir zgrada vršit će se putem preciznog sustava bodovanja na listama prvenstva. Najveći broj bodova, čak 30, donosi prisutnost osoba s visokim stupnjem invaliditeta donjih ekstremiteta, dok se dodatni bodovi dodjeljuju zgradama s većim brojem katova. Tako objekti sa sedam i više katova ostvaruju maksimalnih 100 bodova, dok niže zgrade dobivaju proporcionalno manje. Prioritet će imati i zgrade u slabije razvijenim područjima, zaštićena kulturna dobra, te objekti u kojima žive trudnice, djeca mlađa od sedam godina ili osobe starije od 65 godina s prijavljenim prebivalištem. Svi odobreni radovi moraju biti dovršeni u roku od dvije godine, uz mogućnost produljenja od 18 mjeseci u izvanrednim okolnostima.
Paralelno s ugradnjom dizala, Vlada pokreće i Program uređenja pročelja namijenjen isključivo zgradama koje su zaštićena kulturna dobra ili dio kulturno-povijesnih cjelina. I ovdje je nužna natpolovična suglasnost suvlasnika, kao i dokaz o osiguranim sredstvima za učešće. Za projekte čija je vrijednost s PDV-om manja od 450.000 eura, trošak se ravnopravno dijeli na tri dijela između države, lokalne samouprave i stanara. Maksimalna subvencija javnog sektora ograničena je na 350.000 eura, pri čemu država i grad dijele taj iznos popola, dok sve troškove iznad tog limita u potpunosti snose suvlasnici.
Sustav bodovanja za obnovu fasada posebno valorizira starost i stanje objekta, pa zgrade starije od stoljeća i one s najvećim oštećenjima ostvaruju maksimalnih 100 bodova. Dodatni kriteriji uključuju kategorizaciju kulturnog dobra, složenost zahvata te energetsku učinkovitost, gdje će projekti koji ostvare uštedu energije veću od 50 posto biti najbolje pozicionirani na listi za dodjelu sredstava.
Gs Press
