Mačke su sezonski poliestrične životinje, što znači da se tjeraju više puta godišnje, a početak tjeranja ovisi o duljini dnevnog svjetla. Tako one započinju s ljubavnim zovom na izmaku zime, kada zatopli, a dani postanu dulji, najčešće u veljači. U rujnu i listopadu spolna im aktivnost pada.
Kod mačaka koje prvenstveno žive u kući, pod utjecajem umjetne svjetlosti, tjeranje može trajati tijekom cijele godine. Prvi spolni ciklus pojavljuje se u dobi od četvrtog do devetog mjeseca, ovisno o tome kada je mačka došla na svijet. One rođene potkraj godine tjerat će se ranije od rođenih sredinom godine. Prvo tjeranje nastupa kada mačka dosegne otprilike 80 posto težine odrasle mačke, tj. od 2-3 kg. do 2-5 kg. Takve mlade životinje tjelesno još nisu spremne za graviditet, pa ga na sve moguće načine treba spriječiti (mačku ne puštati van, odlučiti se za sterilizaciju).
Mit
Mit o mačkama i veljači, koji tvrdi da su mačke posebno aktivne i raspoložene za parenje tijekom tog mjeseca, nije utemeljen na znanstvenim činjenicama i vjerojatno je rezultat raznih povijesnih i kulturnih uvjerenja na koje su ljudi pokušali objasniti ponašanje mačaka.
Mit ili ne, ovih se dana po Gospiću čuju čudna zavijanja koje mačke proizvode tijekom parenja!
Naime, sezona parenja kod mačaka često može biti intenzivnija kako se bliži proljeće i ljeto zbog povećanja svjetla i topline. Tijekom tog razdoblja, mačke češće ulaze u estrus i aktivnije traže partnere.
Važno je napomenuti da je sterilizacija ili kastracija mačaka uobičajena praksa kod kućnih ljubimaca kako bi se spriječila nepotrebna reprodukcija i kontrolirala populacija mačaka. Ako ne planirate uzgajati mačke ili imate kućnog ljubimca, razmislite o sterilizaciji ili kastraciji kako biste spriječili neželjeno razmnožavanje.
Što je mačja sida?
Mačja sida uzrokovana je virusom mačje imunodeficijencije i vrlo je slična ljudskoj sidi. Specifična je i ne prenosi se na ljude i druge životinje. Najrizičnijoj skupini pripadaju odrasli, nekastrirani mužjaci koji slobodno lutaju jer se virus ponajprije prenosi slinom i krvlju preko rana od ugriza i ogrebotina. Također se, ali nešto manje, prenosi spolnim putem s mužjaka na ženku te preko maternice i putem mlijeka s majke na mačiće. Infekcija virusom Fiv-a uzrokuje pad imuniteta (imunosupresiju), te mačke učestalo obolijevaju od brojnih infekcija, posebno dišnog sustava, stomatitisa (upale usne šupljine), toksoplazmoze, zaraznog peritonitisa i mačje leukemije. Takve životinje imaju pet puta veću šansu u odnosu na zdrave, da obole od limfoma (tumora limfatičnog tkiva). Bolest je neizlječiva, no drže li se sekundarne infekcije pod kontrolom, mačka godinama može imati kvalitetan život.
Gs Press
