Čak 4,3 milijuna Ukrajinaca do 31. listopada 2025. otišlo je iz Ukrajine i živi u nekoj od država Europske unije, gdje imaju status privremene zaštite. Najviše njih je u Njemačkoj (1,229.960), Poljskoj (965.005) te Češkoj (393.005), objavio je Eurostat u svom najnovijem izvješću.

Samo u te tri države krajem listopada živjelo je 2,587.970 izbjeglih Ukrajinaca, odnosno 60 posto od ukupnog broja onih koji su otišli iz Ukrajine. Od ukupnog broja ukrajinskih državljana koji imaju privremenu zaštitu, njih 43,8 posto su žene, 25,5 posto muškarci, dok je maloljetnih osoba 30,8 posto.

Prema istom izvoru, broj izdanih dozvola za privremenu zaštitu znatno se povećao u rujnu i listopadu nakon što je ukrajinska vlada u kolovozu donijela odluku da muškarci u dobi od 18 do 22 godine mogu napustiti Ukrajinu. U ta dva mjeseca izdano je čak 145.600 dozvola.

U Eurostatovoj objavi se navodi da je na kraju listopada u Hrvatskoj status privremene zaštite imalo 28.070 ukrajinskih državljana, što je gotovo četiri tisuće više nego u ljeto 2024. Nakon Malte, Cipra i Slovenije, mi smo četvrta država članica EU koja je izdala najmanje dozvola za privremenu zaštitu državljanima Ukrajine.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, Hrvatska je dosad isplatila 124,835.306,92 eura za sufinanciranje troškova zbrinjavanja raseljenih osoba iz Ukrajine u pojedinačnom i kolektivnom smještaju širom države. Naime, hrvatska Vlada krajem ožujka 2022. donijela je odluku o sufinanciranju troškova smještaja ukrajinskih raseljenih osoba u privatnom smještaju, a iznosi do danas nisu mijenjani. Riječ je o smještaju u privatnim apartmanima, stanovima i kućama. Prema tada utvrđenom cjeniku, maksimalan mjesečni iznos koji se može isplatiti vlasnicima stambenih objekata iznosi 477,80 eura. Odlukom je definirano da trošak korištenja smještaja za samca iznosi 6,64 eura po danu, dok je za obitelji s više članova cjenik razrađen po svakom članu. Ugovor o najmu sklapa se na rok od šest mjeseci s mogućnošću produljenja najviše do godinu dana, stoji u odluci.

Pravo na privremenu zaštitu raseljene osobe iz Ukrajine imaju od ožujka 2023., kada je Vlada donijela odluku da pravo na privremenu zaštitu imaju svi oni – bez obzira na to imaju li ukrajinsko državljanstvo ili ne – koji su boravili u Ukrajini na dan 24. veljače 2022., a ne mogu se vratiti u svoju zemlju ili regiju podrijetla. Ta Vladina odluka ima vremensko ograničenje i u ovom trenutku vrijedi do 4. ožujka 2026. Izbjegle osobe iz Ukrajine u Hrvatskoj imaju pravo na boravak, iskaznicu stranca pod privremenom zaštitom koja se smatra dozvolom boravka, rad bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada, pravo na zdravstvenu zaštitu, osnovna sredstva za život i smještaj, osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje kao i hrvatski državljani, spajanje obitelji te informacije o pravima i obvezama.

Posljednja istraživanja pokazuju da najveći broj ukrajinskih izbjeglica živi u privatnim stanovima i kućama, a tek manji broj njih u državno organiziranom zajedničkom smještaju. Većina njih naselila se u Istri, oko Gospića i Korenice u Lici, u Slavoniji te u Zagrebu i sjevernim dijelovima Hrvatske. Mnogi od njih otvorili su mala poduzeća ili su nastavili raditi isti posao kao u Ukrajini. Neki rade na daljinu, dok su drugi prihvatili razne poslove, uključujući one u ugostiteljstvu i maloprodaji.

Prema provedenim istraživanjima, čak 69 posto ukrajinskih izbjeglica izrazilo je želju ostati u Hrvatskoj sljedećih pet godina. Koliko je pak ukupno od veljače 2022. do danas izbjeglica živjelo u Hrvatskoj, na službenim stranicama MUP-a nije moguće saznati. Ministarstvo unutarnjih poslova ima stranicu “Hrvatska za Ukrajinu”, gdje bi trebali biti najsvježiji podaci vezani uz informacije za prihvat i zbrinjavanje raseljenih osoba iz Ukrajine. No, posljednji statistički podaci o ulasku ukrajinskih izbjeglica u Hrvatsku ažurirani su još 1. ožujka 2023. godine.

Gs Press / jutarnji.hr

 

 

RELATED ARTICLESMORE FROM AUTHOR