KADA SE POMIČE SAT? Osim hladnijeg vremena, jesen obilježava i mnogima omraženo pomicanje sata. Iako se o ukidanju ove prakse već raspravljalo, ona traje već desetljećima, a mnogi i dalje ne znaju koji je razlog za nju.
Dolaskom jeseni i hladnijeg vremena, jedno se pitanje često povlači – Kada se pomiče sat? Riječ je naravno o datumu kada sat pomičemo 1 sat unaprijed ili unatrag, ovisno o tome radi li se o ljetnom ili zimskom računanju vremena. Ova praksa primjenjuje se već tradicionalno svake zadnje nedjelje u ožujku za ljetno i svake zadnje nedjelje u listopadu za zimsko računanje vremena.
To bi značilo da zimsko računanje vremena za ovu godinu počinje 26. listopada. Ukoliko je vaš sat spojen s internetom (pametni sat, sat na mobitelu…), ta promjena će se odviti automatski u 3 ujutro.
Zašto se pomiče sat?
Pomicanje sata odvija se kao praksa već desetljećima. Na ovim prostorima započela je u vrijeme Prvog svjetskog rata, 1916. godine u Austro-Ugarskoj kako bi se smanjila potrošnja ugljena. Dosada se ta praksa povremeno ukidala i vraćala, a tijekom 70-ih zbog naftne krize, postala je standard koji se održava i danas.
Cilj je povećati količinu dnevnog svijetla u jutarnjim satima, kako bi se maksimalno uštedjela količina energije, ranijim izlaskom sunca i posljedično manjom potrebom za paljenjem svijetla. Mnoga novija istraživanja dokazala su kako je ušteda energija minimalna.
– Koliko se energije zaista uštedi prelaskom na ljetno računanje vremena, ne može se precizno utvrditi jer promjena dovodi do manje potrošnje u nekim područjima i veće u drugima – objasnila je njemačka agencija za okoliš.
Iako bi se zimskim računanjem vremena umanjila potrošnja svijetla u jutarnjim satima, toliko bi se povećala u popodnevnim satima, a grijanje bi se brže palilo.
Osim promjena u potrošnji energije, dolazi i do promjena u bioritmu. Pojave kao umor, manjak koncentracije i poremećaji sna, samo su neke od čestih posljedica koje mnogi osjećaju.
Poremećaj ritma spavanja je najčešći no prilagodbu olakšava postupno ranije lijeganje i buđenje, kao i izlaganje jutarnjem svjetlu koje nadoknađuje gubitak svjetlosti u poslijepodnevnim satima.
Preporučuje se smanjiti unos kofeina 6–8 sati prije spavanja, izbjegavati ekrane 2–3 sata prije počinka te, ako je moguće, prvih dana nakon promjene sata izbjegavati ranu vožnju i koristiti javni prijevoz.
Redovita tjelesna aktivnost, barem pola sata dnevno, pomaže u očuvanju dobrog raspoloženja i kvalitetnog sna. Budući da spavanje snažno utječe na kognitivne sposobnosti, važno je nakon neprospavanih noći ne donositi važne odluke. Ako poteškoće sa spavanjem potraju i izvan razdoblja promjene sata, preporučuje se potražiti liječnički savjet i prilagoditi životne navike.
Mnoge članice EU, bunile su se protiv ove prakse, smatrajući ju bespotrebnom i napornom. Prije 7 godina, raspravljalo se o ukidanju pomicanja sata, ali se odluka ipak odgodila. Zasada bi se sat trebao pomicati još sljedeće godine, a odluka o daljnjim promjenama bit će donesena naknadno.
Gs Press / 24sata.hr
